ajvatovica

Nacionalni skup, a ne dovište

I svake godine, iznova, postavlja se isto pitanje: - Može li Ajvatovica i njoj slicne manifestacije biti vjerski skup? Dok jedni uporno govore da je pridavanje vjerskog znacaja takvim manifestacijama novotarija i stvar zabranjena u Islamu, drugi je uporno nazivaju “malim hadždžom” a ljude koji je posjecuju hodocasnicima.

Zato smo odlucili da napravimo mini anketu ljudi upucenih u ovaj problem!

Za pocetak cemo citirati uvaženog bošnjackog alima Mehmeda ef. Handžica, koji u svojoj knjizi "Vazovi", o Ajvatovici kaže sljedece: "Opaža se i to da je neki neuki muslimanski svijet postavio u vezi sa necijim kaburom na odredenom mjestu u odredeno vrijeme razne svetkovine. Tako je, naprimjer, neuki dio našeg bosanskohercegovackog muslimanskog svijeta postavio u vezi sa nekim Ajvaz-dedom, svetkovinu, koju nazivaju Ajvatovica, a sastoji se u tome da se u odredeni dan svijet sakupi nedaleko od Prusca, posjeti kabur Ajvaz-dedin i kod nekakve stijene uce razne dove. To se toliko uvriježilo kod seljaka da ga smatraju, kako to obicavaju reci, "malim hadždžom". Sam je Allejhisselam rekao za svoj kabur, koji je bez sumnje najuzvišeniji kabur na svijetu: "Nemojte moj kabur uzeti svetkovinom, tj. nemojte u odredeno vrijeme, u jedan odredeni dan, narocito sakupljanje i narocite obrede vezati za moj kabur." Pa kad je stvar sa Allejhisselamovim kaburom ovako, zar treba misliti da bi svetkovine vezane za kabure drugih osoba mogle biti dozvoljene.

Predsjednik organizacionog odbora Ajvatovice je travnicki muftija Nusret ef. Abdibegovic. Na naše pitanje da li je Ajvatovica vjerska manifestacija, odgovara kratko i jasno: "Ne znam zašto treba ta stvar da se aktualizira svake godine. To je manifestacija koja s vjerom nema ništa, osim što je za nas Bošnjake znacajna."

Muharem ef. Omerdic, rukovodilac vjersko-prosvjetne službe Rijaseta Islamske zajednice, kaže: "Za sve oko organizacije Ajvatovice nadležan je travnicki muftija. Ajvatovica je, prije svega, kulturna manifestacija na koju dodu ljudi i obave namaz i ostale dnevne obaveze svakog muslimana. A nešto više o tome može se procitati u izjavama koje je davao Reis i ostali prije, a vezane su za Ajvatovicu.".

Dr. Zuhdija ef. Adilovic, profesor akaida na Islamskoj pedagoškoj akademiji u Zenici, kaže: " Što se tice pitanja Ajvatovice, ja sam u više navrata govorio o tome i pokušavao da naglasim da ne postoje nigdje u svijetu nikakva dovišta i nikakva mubarek mjesta, osim onoga što je precizirano u hadisu Poslanika, s.a.v.s., a to je Mekka, Medina i Kuds. Sva ostala mjesta, sve ostale džamije, institucije, ili bilo šta, nemaju tu svetost i tu posebnost u Islamu uopce. I zato, praviti bilo kakva dovišta na Buni je nešto što svakako predstavlja novotariju u vjeri koju treba izbjegavati, odnosno koju treba postepeno ukidati. Što se tice Ajvatovice, ona po meni ima smisla kao nacionalni skup Bošnjaka, koji je, kao što smo mi to vec javno kazali, 1994. godine, kad sam i ja licno ucestvovao. To je bio pokušaj da se Ajvatovica osmisli na takav nacin, gdje smo imali seminar hadisa, koji je bio vrlo bogat. Nekoliko okruglih stolova. Na toj Ajvatovici smo zakljucili ili predložili da se Ajvatovica pretvori u jedan nacionalni godišnji skup, koji bi se iskoristio, prije svega, kao državno takmicenje u streljaštvu, pošto je Ajvatovica u osnovi zamišljena kao manifestacija sile i snage muslimana na ovim prostorima. Povorke konja, konjanici, barjaci, tekbiri itd. Da to ostane u tom duhu i da se prilagodi vremenu u kom živimo, organizujuci državno takmicenje u streljaštvu. A uz to da Ajvatovica bude popracena, kao što je sad, i raznim predavanjima, susretima, kulturnim dogadajima itd.